Mnoga istraživanja procesa čitanja pokazuju da je za pravilan razvoj čitalačke vještine nužna priprema koja započinje već od treće godine djetetova života. Priprema uvelike ovisi o tome koliko i kako mi odrasli nudimo i okružujemo dijete pisanim sadržajima. Samo potpuna razvijenost predčitalačkih vještina omogućit će lako usvajanje vještine čitanja.
U današnje vrijeme i dalje nailazimo na nerazumijevanja o predvještinama čitanja i pisanja, jer mnogi poznaju činjenicu da vještina čitanja pripada u školski period, ne znajući koji svi procesi prethode urednom savladavanju čitanja i pisanja. Mnoga djeca, zaista, bez posebno uloženog napora usvajaju čitanje i pisanje, no ipak, postoje djeca koja s teškoćom usvajaju ovu prijeko potrebnu vještinu.
Preduvjet za uspješno savladavanje predvještina čitanja i pisanja je uredan govorno-jezični razvoj. Iz tog razloga osmišljen je Program pripreme za čitanje i pisanje u Logopedskom kabinetu Logoped i ja. Program obuhvaća rad na svim govorno-jezičnim sastavnicama potrebnim za uspješno savladavanje čitanja i pisanja.
Prije polaska u školu važno je da dijete zna kako se drži knjiga, da tekst čitamo slijeva nadesno i odozgo prema dolje. Također, da se tekst, odnosno priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova. Upravo iz tog razloga odabrali smo jednu priču za usvajanje svih sastavnica koje su nam potrebne za predvještine čitanja i pisanja. Priča nam omogućuje razne aktivnosti; prvenstveno su to aktivnosti koje se odnose na prepričavanje, širenje rječnika, usvajanje novih riječi, bogatstvo novih gramatičkih struktura...
U prvim susretima čitamo priču i prepričavamo ju pomoću slika. Kroz ovu aktivnost omogućujemo djetetu da zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak. Budući da se pripovijedanje oslanja prvenstveno na jezična znanja, prepričavanje poznatih događaja ili priča pokazatelj je jezičnog razvoja djeteta i otkriva nam djetetovu sposobnost da organizira rečenice u sadržajno povezanu cjelinu.
Istu priču povezali smo s grafomotoričkim zadacima, vježbama fine motorike i vizualne percepcije. Važno je da dijete prije polaska u školu posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, ima jasnu liniju pokreta i adekvatan pritisak olovke na papir. Vizualna percepcija omogućuje razumijevanje i interpretaciju okoline i od velike je važnosti za učenje čitanja, računanja i drugih vještina potrebne za uspjeh u školi. Kroz zadatke i aktivnosti uočavanja istog i različitog predmeta, brojki i slova djeca vježbaju grafomotoriku, ali i pažnju i koncentraciju.
Kroz razne aktivnosti djeci omogućujemo usvajanje slogovne analize i sinteze te prepoznavanje i stvaranje rime. Pomoću razdvajanja riječi na slogove dijete uočava kolika je duljina riječi, na taj način prepoznaje da li je riječ dugačka ili kratka. Naime, u prvih pet godina djeca ne mogu odvojiti riječ od samog predmeta, u djetetovu umu dužina predmeta zastupa dužinu riječi. Tako će djeca npr. za riječ vlak smatrati da je dugačka riječ. Dakle, dijete tada još ne razmišlja o samoj riječi, nego kako izgleda taj predmet, iz tog razloga su nam važne ove aktivnosti u fazi podučavanja predvještina čitanja i pisanja. Aktivnosti uočavanja rime pogoduju razvoju osjetljivosti za glasovnu strukturu riječi, upravo to djeci omogućuje da različite riječi mogu imati isti završetak. Na taj način uče da se riječi mogu raščlaniti u sastavne dijelove – slogove i glasove.
Djeca prilikom usvajanja i igre s glasovima prvo uočavaju prvi glas u riječima. Možemo im pomoći produljivanjem prvog glasa kako bi ga što lakše uočili, izdvojili i uživali u ovim aktivnostima.
Nakon uočavanja prvog glasa prelazimo na uočavanje zadnjeg glasa u riječi. Također, u ovim aktivnostima produljujemo zadnji glas u riječi ili „pjevamo“ riječ kako bi uočili upravo zadnji glas.
Kako smo ranije naveli važno je da dijete postane svjesno kako se riječi sastoje od glasova i
da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj. potrebna je dobro razvijena fonološka svjesnost.
To uključuje sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova,
rastavljanja riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima,
osnovni je cilj poučiti dijete da manipulira glasovima. U našem programu djeci nudimo niz aktivnosti manipuliranja slovima i glasovima: uparivanje slova i glasa, riječi i slike, „puzzle od riječi“, križaljke, osmosmjerke, rebusi...
Dijete bi prije dolaska u prvi razred trebalo savladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina. Vještine ovladavanja slogovima, rimom i glasovima, odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i pisanja.
Ukoliko kod djeteta izostane sposobnosti razmišljanja i pričanja o glasovima postoji velika mogućnost da će dijete imati teškoće s ovladavanjem čitanja i pisanja.
Čitanje nije samo znak visoke inteligencije i kulture. Knjige proširuju vokabular, na taj način dijete koje puno čita lakše bira riječi, lakše prepričava događaje i priče te piše kreativnije sastavke. Kroz aktivnost čitanja dijete nesvjesno pamti i način pisanja riječi što podiže razinu njegove pismenosti.
Literatura:
A. Soboleva i K. Emeljanova: Pišem bez pogrješaka
Hrvatska udruga za disleksiju: Disleksija
K. Apel i J. J. Masterson: Jezik i govor od rođenja do 6. godine
M. Čudina-Obradović: Igrom do čitanja
Tamara Galunić, mag. logoped
Logoped u projektu SNAŽAN START
